Nova Odluka o mjesnim zajednicama, čiji je nacrt od danas na javnoj raspravi, predstavljaće značajan iskorak u razvoju demokratije na mikro nivou u našem gradu, poručila je na konferenciji za novinare predsjednica Skupštine Glavnog grada dr Jelena Borovinić Bojović. Ona je istakla da je ključna stvar u Nacrtu nove odluke to da se ponovo vraća pravo na neposredan izbor organa mjesnih zajednica, kroz organizovanje zborova građana, bez bilo kakvih partijskih uticaja i interesa.
Mjesne zajednice u Podgorici su skoro sasvim nefunkcionalne bar od početka ovog vijeka, a vjerovatno i od nešto ranije. Postalo je opšte mjesto da se o njima govori kao o partijskim ćelijama koje žive samo tokom trajanja izbornog procesa. Kada smo prije nešto više od godinu dana preuzeli vlast, pokušali smo to da promijenimo i, u velikoj mjeri zahvaljujući sekretarki za lokalnu samoupravu Slađani Anđušić, stvoreni su uslovi za postepeno vraćanje funkcije mjesnim zajednicama. Ova odluka, koju danas predstavljamo, trebalo bi da pruži kvalitetan pravni okvir koji će omogućiti da se taj posao zaokruži do kraja – rekola je Borovinić Bojović.
Nacrt odluke radila je Radna grupa koju je formirala gradonačelnica, a čiji članovi su bili šefovi svih odborničkih klubova, i vlasti i opozicije. Predstavnici opozicije, prema riječima Borovinić Bojović, učestvovali su samo na prvom sastanka ovog tijela, a dalje nisu participirali, ne nudeći obrazloženje za svoju odluku.
Odlukom o mjesnim zajednicama iz 2021. godine, koja je sada na snazi, predviđeno je da organe mjesnih zajednica imenuje Skupština Glavnog grada. Pored toga što je to značilo oduzimanje građanima i građankama pravo na neposrednu demokratiju, koja ide od baze ka vrhu, a ne obratno, ispostavilo se da važeća odluka nije sprovodiva, odnosno da njene odredbe nisu uspjele da zažive. Novim rješenjem afirmiše se pravo svih građana i građanki da imaju ključni uticaj na politike razvoja naselja u kojima žive, polazeći od sasvim logične pretpostvke da stanovnici određenog naselja najbolje prepoznaju i artikulišu njegove potrebe. Mjesne zajednice bi u budućnosti trebalo da budu punktovi neposredne komunuikacije, odnosno razmjene informacija sa građanima u cilju efikasnijeg rješavanja njihovih problema i zadovoljavanja potreba – poručila je pozivajući najširu javnost da učestvuje u javnoj raspravi i da doprinos svojim predlozima i sugestijama.
Sekretarka za lokalnu samourpavu Slađana Anđušić saopštila je da je izradi odluke prethodila konsultacija građana putem ankete, napominjući da su njihove sugestije u velikoj mjeri inkorporirane kroz tekst odluke.. Predstavljajući Nacrt akta, navela je da predviđeno da mjesne zajednice donose svoj statut, da se predsjednik savjeta i savjet biraju se neposredno, dok zamjenika predsjednika savjeta biraju članovi između sebe. Svaka mjesna zajednica imaće svoj žiro- račun.
– Kada je javnost rada u pitanju, novina je isticanje sadržaja na veb stranici mjesne zajednice, saradnja sa medijima i lokalnim javnim emiterima – rekla je Anđušić.
Član Radne grupe odbrinik mr Vasilije Čarapić je naveo da odluka predstavlja veliku reformu po pitanju funkcionisanja mjesnih zajendnica.
– Mi izbacujemo partijsko djelovanje iz mjesnih zajednica. Možda ćemo predložiti amandmane da se nijedan partijski letak ne može naći u mjesnim zajednicama – rekao je Čarapić.
Član Radne grupe odbornik Stefan Vešović ocijenio je da je naveća vrijednost nove odluke to što će se savjet i predsjednik mjesne zajednice birati na zboru.
Odbornik Mitar Šušić, takođe član Radne grupe, podsjetio je da je ključno obećanje građanima bilo će mjesne zajednice vratiti njima i revitalizovati sistem koji ničemu nije služio.
Nakon što smo poslednjih godinu dana oporavili prostorne i tehničke kapacitet mjesnih zajednica došao je na red pravni dio posla. Na ovaj način uklanjamo politiku koja je uticala na mjesne zajednice, a stimulišemo građane da učestvuju u mikro politici – rekao je Šušić.
Centralna javna rasprava o Nacrtu odluke o mjesnim zajednicama održaće se 5. avgusta.
